Fakataha e ‘Eiki Palemia mo e Komiuniti Tonga ‘i Los Angeles, ‘Amelika
(13 Fepueli 2012)
Na’e afea ‘e he ‘Eiki Palemia, Nopele Tu’ivakano ‘a e Komiuniti Tonga ‘o Los Angeles ‘i ha fakaafe makehe mei he Kosilio ki he Ngaahi Siasi Tonga ‘i he feitu’u South Bay Area, ‘i he’ene me’a foki mai mei he’ene me’a ‘a’ahi ki he fanau Tonga ‘oku nau kau atu ki he kongakau fakamelino ‘i ‘Afikanisitani.
Na’e muimui folau he ‘Eiki Palemia ‘a e kau fakafofonga mei Falealea, kau ki ai ‘a Nopele Fakafanua, Semisi Tapueluelu mo e Komanita ‘o e Tau Malu’i Fonua ‘a Tonga, Pilikatia Tau’aika ‘Uta’atu.
Na’e tokolahi ‘a e kainga Tonga na’a nau tefua he fakataha ko eni, kau ai ‘a e sea ‘o e Kosilio ‘o e Ngaahi Siasi Tonga, Faifekau Sione Veikoso, Palesiteni ‘o e Siasi ‘o Sisu Kalaisi ‘o e Kau Ma’oni’oni ‘o e Ngaahi ‘Aho Kimui ni, Sione Tuita Tu’i’asoa, Faifekau Sione Nai, Pastor Paula Tulua, Faifekau Viliami Vakalahi, Pastor Sione Manu mo Pisope Ika. Na’e tataki ‘a e ouau lotu fakatahataha ni ‘e he Ifi Palasa ‘a e Siasi Metotisi Fakataha ‘a e kau Tonga ‘o tataki ‘e Haniteli Vailea mo e kau hiva ‘a e Siasi ‘Ahofitu.
Ko e Kosilio Fakataha ‘o e Ngaahi Siasi Tonga ‘i he Bay Area ‘oku kau ki ai ‘a e ngaahi siasi kehekehe ‘e 16 mei he ngaahi fai’angalotu kehekehe kau ki ai ‘a e Siasi Metotisi Fakatahataha Tonga, Penitekosi, Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga ‘i ‘Amelika, Siasi ‘o Sisu Kalaisi ‘o e Kau Ma’oni’oni ‘o e Ngaahi ‘Aho Kimui ni, Siasi ‘o Tonga, Siasi ‘Ahofitu, Siasi Katolika Loma mo e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga.
Na’e talitali lelei ‘e he sea ‘o e Kosilio Fakataha ‘o e Ngaahi Siasi Tonga, Sione Veikoso ‘a e ‘Eiki Palemia mo fakaha ko e Palemia ‘aki eni hono ua kuo ‘a’ahi ange ki he kainga Tonga ‘i Los Angeles. Na’e fakaha ai ‘e Palesiteni Tuita Tu’i’asoa ‘a e ngaahi palopolema ‘oku fehangahangai mo e Komiuniti Tonga ‘i Los Angeles. Na’a ne fakamamafa’i ai ‘a e mahu’inga ‘o e fatongia ‘oku fakahoko ‘e he ngaahi siasi ki he kainga Tonga he feitu’u ni, ngaahi pole ‘oku fehangahangai mo e ta’ema’u ngaue he faingata’a faka’ikonomika ‘oku uesia ai ‘a e mamani, pea neongo kotoa eni, ka ko e ngaahi ngaue lavame’a ‘oku malava ‘e he Tonga ‘i he tafa’aki ‘o e ako mo e ngaahi sekitoa ngaue.
Na’e fakamalo’ia’i ai ‘e he ‘Eiki Palemia ‘a e Komiuniti Tonga ni ‘i he fakaafe na’e fakaa’u ange ki ai ke fakataha mo kinautolu. Na’a ne lave ai ki he tu’unga ‘o e liliu fakapolitikale kuo foua ‘e Tonga hili hono tukuange ‘e he Tama Tu’i Siaosi Tupou V ‘a hono mafai ki he Kapineti pea mo hono fakalahi e kau fakafofonga ‘o e kakai ‘i he Falealea mei he toko 9 ki he toko 17.
Na’e fakamahino ai ‘e he ‘Eiki Palemia ‘a e ngaahi polokalama ngaue ‘a e Pule’anga lolotonga talu ‘enau kamata ngaue ‘i Tisema 2010, hange ko hono toe fokotu’utu’u fo’ou ‘o e ngaahi Potungaue ‘o tu’usi mei he Potungaue ‘e 26 ki he 14 pe ‘o kamata lau mei he ‘aho 1 ‘o Siulai 2012, toe fokotu’utu’u fo’ou ‘o e ngaahi Misiona ‘o Tonga ‘i tu’apule’anga, fetu’utaki fakafou he uaea keipolo ‘i tahi (fibre optic cable) ‘i he kongaloto ‘o e ta’u 2013, Mape halafononga ki he Ma’u’anga Ivi, ngaue fakalelei ki he mala’evakapuna, uafu, fefononga’aki mo e feinga ke fakalelei’i ‘a e tu’unga faka’ikonomika ‘aki hano tokoni’i ‘o e ngaahi sekitoa taautaha.
Na’e fakahoko ai ‘e he Komanita ‘o e Tau Malu’i Fonua ‘a Tonga, Pilikatia ‘Uta’atu ha lipooti felave’i mo e ‘a’ahi na’e fakahoko ‘e he ‘Eiki Palemia mo e kau muimuifolau ki ‘Afikanisitani. Na’a ne fakaha ai ko ‘enau ‘i ai ko e konga ‘o e Kongakau Tokoni Malu’i Fakavaha’apule’anga (ISAF). Na’a ne lave ai ki he hisitolia ngaue ‘o e Tau Malu’i Fonua ki he ngaahi ngaue malu’i fakavaha’apule’anga talu mei he Tau Lahi hono Ua ‘a mamani, kongakau fakamelino ki Poukenivila mo Solomone pehe ki he tokoni fakamalu’i ki ‘Iulaki mo ‘Afikanisitani.
Na’e ‘i ai e faingamalie ‘o e Fakafofonga Fili ‘o e Kakai mei he Vahenga Fili fika 10, Semisi Tapueluelu ‘o ne lipooti ai ‘a ‘ene ngaue ko e tokotaha fakafofonga fili ia ki he Falealea ‘o Tonga kau ai ‘a ‘ene ngaue mo e Komiti Fili ki he Ngoue ‘a ia na’a nau folaua ‘a Vava’u, Ha’apai, ‘Eua mo Tongatapu.
Na’e aofangatuku ‘a e fakataha ni ‘aki ha lea fakamalo ‘a Tu’isoso ‘o fakafofonga’i ‘a e Komiuniti Tonga ‘o fakamalo’ia’i ‘a e ‘Eiki Palemia ‘i he’ene me’a ange ‘o fakakoloa ‘a e fakataha’anga mo vahevahe mo e Komiuniti Tonga ‘a e ngaahi ngaue fakalakalaka ‘oku hoko ‘i Tonga.
Na’e hoko atu ki he me’a ‘a’ahi ‘a e ‘Eiki Palemia ‘i he ‘aho hono hoko ki he Senita ‘o e Komiuniti ‘a e kakai Tonga ‘i Hawthorne ke fakamo’oni’i ‘a e ngaahi ngaue ‘oku fakahoko mei he Senitaa. Na’e fakamo’oni’i ai ‘e he ‘Eiki Palemia ‘a e mahu’inga ‘o e ngaahi ngaue ‘oku fakahoko mei he Senitaa ma’a e kainga Tonga. Na’a ne fakamalo ai kia kinautolu ‘i hono paotoloaki mo hakeaki’i ‘a e tala e fonua ‘i muli.
Na’e muimui folau he ‘Eiki Palemia ‘a e kau fakafofonga mei Falealea, kau ki ai ‘a Nopele Fakafanua, Semisi Tapueluelu mo e Komanita ‘o e Tau Malu’i Fonua ‘a Tonga, Pilikatia Tau’aika ‘Uta’atu.
Na’e tokolahi ‘a e kainga Tonga na’a nau tefua he fakataha ko eni, kau ai ‘a e sea ‘o e Kosilio ‘o e Ngaahi Siasi Tonga, Faifekau Sione Veikoso, Palesiteni ‘o e Siasi ‘o Sisu Kalaisi ‘o e Kau Ma’oni’oni ‘o e Ngaahi ‘Aho Kimui ni, Sione Tuita Tu’i’asoa, Faifekau Sione Nai, Pastor Paula Tulua, Faifekau Viliami Vakalahi, Pastor Sione Manu mo Pisope Ika. Na’e tataki ‘a e ouau lotu fakatahataha ni ‘e he Ifi Palasa ‘a e Siasi Metotisi Fakataha ‘a e kau Tonga ‘o tataki ‘e Haniteli Vailea mo e kau hiva ‘a e Siasi ‘Ahofitu.
Ko e Kosilio Fakataha ‘o e Ngaahi Siasi Tonga ‘i he Bay Area ‘oku kau ki ai ‘a e ngaahi siasi kehekehe ‘e 16 mei he ngaahi fai’angalotu kehekehe kau ki ai ‘a e Siasi Metotisi Fakatahataha Tonga, Penitekosi, Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga ‘i ‘Amelika, Siasi ‘o Sisu Kalaisi ‘o e Kau Ma’oni’oni ‘o e Ngaahi ‘Aho Kimui ni, Siasi ‘o Tonga, Siasi ‘Ahofitu, Siasi Katolika Loma mo e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga.
Na’e talitali lelei ‘e he sea ‘o e Kosilio Fakataha ‘o e Ngaahi Siasi Tonga, Sione Veikoso ‘a e ‘Eiki Palemia mo fakaha ko e Palemia ‘aki eni hono ua kuo ‘a’ahi ange ki he kainga Tonga ‘i Los Angeles. Na’e fakaha ai ‘e Palesiteni Tuita Tu’i’asoa ‘a e ngaahi palopolema ‘oku fehangahangai mo e Komiuniti Tonga ‘i Los Angeles. Na’a ne fakamamafa’i ai ‘a e mahu’inga ‘o e fatongia ‘oku fakahoko ‘e he ngaahi siasi ki he kainga Tonga he feitu’u ni, ngaahi pole ‘oku fehangahangai mo e ta’ema’u ngaue he faingata’a faka’ikonomika ‘oku uesia ai ‘a e mamani, pea neongo kotoa eni, ka ko e ngaahi ngaue lavame’a ‘oku malava ‘e he Tonga ‘i he tafa’aki ‘o e ako mo e ngaahi sekitoa ngaue.
Na’e fakamalo’ia’i ai ‘e he ‘Eiki Palemia ‘a e Komiuniti Tonga ni ‘i he fakaafe na’e fakaa’u ange ki ai ke fakataha mo kinautolu. Na’a ne lave ai ki he tu’unga ‘o e liliu fakapolitikale kuo foua ‘e Tonga hili hono tukuange ‘e he Tama Tu’i Siaosi Tupou V ‘a hono mafai ki he Kapineti pea mo hono fakalahi e kau fakafofonga ‘o e kakai ‘i he Falealea mei he toko 9 ki he toko 17.
Na’e fakamahino ai ‘e he ‘Eiki Palemia ‘a e ngaahi polokalama ngaue ‘a e Pule’anga lolotonga talu ‘enau kamata ngaue ‘i Tisema 2010, hange ko hono toe fokotu’utu’u fo’ou ‘o e ngaahi Potungaue ‘o tu’usi mei he Potungaue ‘e 26 ki he 14 pe ‘o kamata lau mei he ‘aho 1 ‘o Siulai 2012, toe fokotu’utu’u fo’ou ‘o e ngaahi Misiona ‘o Tonga ‘i tu’apule’anga, fetu’utaki fakafou he uaea keipolo ‘i tahi (fibre optic cable) ‘i he kongaloto ‘o e ta’u 2013, Mape halafononga ki he Ma’u’anga Ivi, ngaue fakalelei ki he mala’evakapuna, uafu, fefononga’aki mo e feinga ke fakalelei’i ‘a e tu’unga faka’ikonomika ‘aki hano tokoni’i ‘o e ngaahi sekitoa taautaha.
Na’e fakahoko ai ‘e he Komanita ‘o e Tau Malu’i Fonua ‘a Tonga, Pilikatia ‘Uta’atu ha lipooti felave’i mo e ‘a’ahi na’e fakahoko ‘e he ‘Eiki Palemia mo e kau muimuifolau ki ‘Afikanisitani. Na’a ne fakaha ai ko ‘enau ‘i ai ko e konga ‘o e Kongakau Tokoni Malu’i Fakavaha’apule’anga (ISAF). Na’a ne lave ai ki he hisitolia ngaue ‘o e Tau Malu’i Fonua ki he ngaahi ngaue malu’i fakavaha’apule’anga talu mei he Tau Lahi hono Ua ‘a mamani, kongakau fakamelino ki Poukenivila mo Solomone pehe ki he tokoni fakamalu’i ki ‘Iulaki mo ‘Afikanisitani.
Na’e ‘i ai e faingamalie ‘o e Fakafofonga Fili ‘o e Kakai mei he Vahenga Fili fika 10, Semisi Tapueluelu ‘o ne lipooti ai ‘a ‘ene ngaue ko e tokotaha fakafofonga fili ia ki he Falealea ‘o Tonga kau ai ‘a ‘ene ngaue mo e Komiti Fili ki he Ngoue ‘a ia na’a nau folaua ‘a Vava’u, Ha’apai, ‘Eua mo Tongatapu.
Na’e aofangatuku ‘a e fakataha ni ‘aki ha lea fakamalo ‘a Tu’isoso ‘o fakafofonga’i ‘a e Komiuniti Tonga ‘o fakamalo’ia’i ‘a e ‘Eiki Palemia ‘i he’ene me’a ange ‘o fakakoloa ‘a e fakataha’anga mo vahevahe mo e Komiuniti Tonga ‘a e ngaahi ngaue fakalakalaka ‘oku hoko ‘i Tonga.
Na’e hoko atu ki he me’a ‘a’ahi ‘a e ‘Eiki Palemia ‘i he ‘aho hono hoko ki he Senita ‘o e Komiuniti ‘a e kakai Tonga ‘i Hawthorne ke fakamo’oni’i ‘a e ngaahi ngaue ‘oku fakahoko mei he Senitaa. Na’e fakamo’oni’i ai ‘e he ‘Eiki Palemia ‘a e mahu’inga ‘o e ngaahi ngaue ‘oku fakahoko mei he Senitaa ma’a e kainga Tonga. Na’a ne fakamalo ai kia kinautolu ‘i hono paotoloaki mo hakeaki’i ‘a e tala e fonua ‘i muli.